Odluka je na pčelaru – želi li rojenje ili med

Objavio in Novosti on 02/11/2016Komentari isključeni

Godina za zaborav, majka priroda je učinila svoje, loši klimatski uvjeti učinili su sve da prinos meda bude ispod prosjeka i očekivanja. Zasigurno pčelari nemaju mnogo razloga za zadovoljstvo, pa ostaje nada za boljom narednom sezonom. Protiv prirode i njenih zakona se ne može, ali kvalitetno isplanirati proizvodnju za iduću godinu i odraditi sve potrebne aktivnosti se može.

Uz puno ljubavi, brige prema pčelama te radnog elana pčelar brine i o prirodi, sa kojom pčele imaju neraskidivu vezu. U vremenu kad su pčele došle do liste ugrožene vrste, rojenje je aktivnost koja poprima još veći značaj. O tome što se događa u košnici i izvan košnice tijekom rojenja govorio je pčelar Osman Hašimović čija je ljubav prema pčelama neizmjerna.

Zašto se javlja rojenje?

Jednostavno rečeno rojenje predstavlja prirodan način umnožavanja pčelinjih zajednica. “To je prirodni instinkt koji pčele imaju, i sve dok su ispunjeni svi potrebni uvjeti pčele bi vršile rojenje, a na pčelaru je da to uoči i poduzme željene aktivnosti“, na početku razgovora kaže Osman.

Pčelar donosi odluku ukoliko je prepoznao znakove rojenja hoće li doći do rojenja. Umnožavanje zajednice ili med, jer nešto od to dvoje mora onda izostati.

Nekoliko je razloga zašto pčele ulaze u tzv. “rojevno stanje”. Zbog prirodnog instinkta kod pčela za prekomjernim nagomilavanjem hrane, matica pojačano polaže jajašca, a i pčele ubrzano grade saće pa dolazi do prenatrpanosti prostora. U takvom ambijentu narušena je i mikroklima u košnici, i dolazi do povećanja temperature. Također vrlo čest okidač za rojevno stanje je i slabije lučenje feromona starije matice, što pčele protumače kao njen izostanak. Na pitanje kada se najčešće javlja rojenje pčelar Osman kaže:

Nema određenog fiksnog termina, bitno je da su svi preduvjeti ispunjeni, a to je najčešće oko polovice mjeseca svibnja, i početak lipnja jer tada u izobilju ima hrane na livadama. Nekada se zna javiti i travanjski roj ali rijetko”, navodi on.

Ulazak u rojevno stanje

Odluku donosi stara pčela, često rojevno stanje ne znači odmah podjelu i izlazak, ono može biti na “čekanju” ako su loši vremenski uvjeti.

Dugo godina se bavim ovim poslom, konstantno sam sa pčelama i uvijek me iznova oduševi način na koji se podjele tijekom rojenja, kako se precizno dogovore koja pčela ide, a koja ostaje u košnici jer uvijek na kraju omjer precizno bude 50%-50%.podijeljene generacije”, kaže Osman.

Pored svih ispunjenih uvjeta, dovoljno hrane, dobrih vremenskih uvjeta ipak pčelar donosi odluku ukoliko je prepoznao znakove rojenja hoće li doći do rojenja, u ovisnosti što želi. Umnožavanje zajednice ili med, jer nešto od to dvoje mora onda izostati.

Znakovi rojevnog stanja

Svoju odluku i plan što ću raditi u narednoj sezoni, bazirati se na proizvodnju meda ili umnožavanje zajednica donosim u siječnju. Pčelu moraš voljeti, ta ljubav znači da razumiješ i njeno ponašanje, a kad razumiješ njeno ponašanje lahko je predvidjeti korake u proizvodnji”, objašnjava.

Rojevno stanje je vrlo bitna aktivnost koju iskusni pčelar lako može prepoznati. Postoje određene aktivnosti specifične u ponašanju pčela, ujedno i vidljivi znakovi. Pčela u tom periodu počinje “ljenčariti”, zajednica gradi početne matičnjake, oko poletišta mnogo pčela se nalazi na zidu pa često vise u obliku tzv. “pčelinjih brada” ili pčelarskim rječnikom rečeno “kipe”. Kompletan rad pčela i proizvodnja meda svede se na svega 30%, a matica se hrani pretežno energetskom hranom.

Izlazak roja izvan košnice

Ukoliko pčelar ne primijeti tzv. rojevno stanje, i ne poduzme aktivnosti demariranja, a svi preduvjeti za pčelu su ispunjeni, matica izlazi van i traži najbližu granu, dok su ostale pčele oko nje i instinktivno automatski počinju izlučivati vosak. Ni tada još uvijek nije kasno za pčelara, takvu zajednicu, roj može vratiti ako preduhitri pčele izvidnice koje odlaze pronaći pogodno mjesto, obično šuplje drvo.

Pčelu moraš voljeti, ta ljubav znači da razumiješ i njeno ponašanje, a kad razumiješ njeno ponašanje lako je predvidjeti korake u proizvodnji!

Taj period obično traje od dva do 48 sati tzv. “pčelarovo vrijeme”. Pčelar skida roj sa maticom improviziranim posudama, trnkama te prebacuje u košnicu, uz dodatak hrane. Matica počinje odmah sa izlučivanjem feromona i taj roj se obično naziva prvenac.

Ništa neobično je pojava odmah drugog instinkta zajednice za rojenjem za oko 5 dana, obilje hrane, lijepo toplo vrijeme instinktivno tjera pčelu u rojevno stanje. Ta nova zajednica se onda naziva drugenac. Sve dok ispaše i hrane ima u izobilju, dok je vrijeme pogodno i toplo dolaze rojevna stanja pčela, a poslije prvenca svaka ostala zajednica je sve slabija. Rijedak je slučaj, ali postoji i četvrti roj, koji je obično iscrpljen, slab i naziva se bijela pčela“, pojašnjava taj iskusni pčelar.

Živuća enciklopedija pčelarstva

Mnoge grupe osnovaca, srednjoškolaca, ali i studenata imale su priliku slušati pčelara Osmana kada priča o pčeli. Nemoguće je, a ne primijetiti sa kakvom pažnjom, ljubavlju i posvećenosti o pčelama priča pčelar Osman. Godine iskustva, razumijevanje pčele i poduzete aktivnosti dovele su do toga da u ovoj teškoj pčelarskoj godini Osman “izvuče” maksimum.

Ovaj posao je posao gdje su najmanji detalji ustvari najvažniji, ništa se ne smije preskočiti. Ove godine da bi ostvario maksimum proizvodnje meda, odrekao sam se lipanjske paše, za posljedicu mi je oslabila zajednica”, zaključuje naš sugovornik.

Izvor: agroklub.com