Pčelinji proizvodi?

Kad nas netko pita, većinom odgovorimo; pa to je med, pelud, propolis, pčelinji otrov…malo zastanemo pa se sjetimo, ili ne sjetimo…to je i Vosak!

Baš zato što je uvijek nekako u redosljedu zapostavljen, kod nas nek bude ovog puta prvi.

Vosak je osim pčelinji proizvod i materijal kroz koji smo svi pčelari nekako, moderno rečeno „umreženi“. Pretapajući svoj stari vosak i mijenjajući ih za satne osnove postajemo dio

„Mreže“. Prvo smo onaj koji daje, pa onaj koji uzima vosak. Upravo u toj tezi jest velika važnost dobrog voska, kvalitetne satne osnove i naravno praktičan dokaz važnosti primjene Dobre pčelarske prakse. Vosak, osim nas, povezuje i vrste košnica, bile „stare“ s nepokretnim saćem ili današnje moderne s pokretnim saćem. Svima je uz pčelinje društvo, poveznica i baza upravo vosak odnosno saće. Pa čak i pčele koje žive ili su ,podsjetimo, milijunima godina živjele bez čovjeka, u drvetu ili nekom drugom prirodnom objektu, gradile su i grade unutrašnjost svog doma od voska..

Ovdje se priča može širiti u puno pravaca, ali zadržimo se u ovom općenitom dijelu. Važno je znati da je saće na neki način osnovni dio košnice. Tu se odvija sav život zajednice i to doslovno, jer u satnim šesterokutnim stanicama odgaja se novi život, iz njih se rađaju pčele, tu se pohranjuju med i pelud, tu se zimuje… Snaga, brojčanost i zdravlje pčelinje zajednice između ostalog jako ovise i o saću. Prema tome, kolika je važnost dodavanja kvalitetnih satnih osnova prosudite sami…

Neki zanimljivi podaci;

• Vosak proizvode mlade pčele iz žlijezde voskovnice, u dobi od 3 – 18 dana starosti, a najobilnije 8-12 dana,
• Za proizvodnju voska pčele utroše velike količine hrane (nektara i peluda), pa ga uglavnom proizvode kad je obilna paša,
• Od voska izgrađuju unutrašnjost košnice, a saće uvijek ima oblik šesterokuta (najbolja iskoristivost prostora, čvrstoća držanja proizvoda, odličan prostor za ličinke…)
• Osim u pčelarstvu, vosak se koristi u mnogim industrijama, (farmaciji, kozmetici, za konzevatorske radove, prehranbenoj industriji i sl.)
• Vosak se uglavnom satoji od monoestera i ugljikovodika, koji zajedno čine oko 49-50% sastava, ali u njemu je i skoro 6-7% neidentificiranih elemenata. Primjese u vosku su i med i pelud..,
• Prehrambena oznaka voska je E-901… ima ga u bombonima, čokoladi, na površinski obrađenom voću i sl.,

Mogli bi puno toga još nabrajati, ali već u idućoj pričici nastavljamo s važnosti voska za nas pčelare, o načinima topljenja, načinima proizvodnje satnih osnova, vrstama primjene i nekim prijedlozima kako za svoje pčele nabaviti i primjeniti onaj dobar, ako ne i najbolji vosak… Može se to!