VOSAK (2.DIO)

Objavio in Blog on 29/11/2018Komentari isključeni

Jeste li se ikad zapitali, koliko pčelinja zajednica godišnje može proizvesti voska? E pa odgovor je tu. Naime, prosječna zajednica u nekoj „normalnoj“ pčelarskoj godini može dati odnosno proizvesti između 1 do 1,5 kg voska. Kada malo razmislimo, pa i nije to neka velika količina, a baš u tom podatku leži ključ vrijednosti proizvoda o kojem pišemo.

Potpuno mladi vosak je mliječne boje, a kako stari i boje variraju. Tako može biti raznih nijansi žute do smeđih boja. Ovisno o starosti voska, mijenjaju se uz boju i kvaliteta, te struktura i elastičnost. Naravno nakvalitetniji je onaj najmlađi. Stoga je važno redovito mijenjati odnosno pretapati saće, a preporučena količina jest 1/3 ukupnog saća godišnje.

Parni topionik

Pretapanje voska

Primarno pretapanje ili topljenje voska odnosno saća može se obavljati na nekoliko načina, ali mnogi pčelari su si već odredili one najbolje za njih. I nema tu neke pogreške. Dakle, najzastupljenije metode su; sunčani topionik, kuhanje saća, parno topljenje s naravno parnim topionikom.

Sve metode su dobre, a najbitnije je biti precizan kod cijeđenja i odstranjivanja nečistoća. Naravno, pod prepostavkom da imamo dobar i čist vosak. E, a kako mi to znamo?

Čist vosak

Mi se možemo osloniti na vlastito primjenjivanje “Dobre pčelarske prakse”, odvojiti vosak mednih poklopaca i čistih zaperaka te pravilno izvršiti pretapanje. Nečistoće ili primjese teško možemo uočiti, a ovi podaci možda Vam mogu pomoći;

  • Vosak kod kuhanja ne smije prskati, ako pršće – ima masti, loja, i sl.
  • Miris voska je specifičan i ugodan, jednostavno prepoznatljiv,
  • Boje smo već naveli, (nijanse žute do smeđe), a svake druge boje ne pripadaju vosku i upućuju na primjesu ili nečistoću.

Dodajmo da precizne analize naravno može obaviti samo neka specijalizirana ustanova, a od metoda možemo izdvojiti sve rašireniju i pouzdarnu IR analizu (Infracrvena spektroskopija). Ovom metodom precizno se utvrđuju svi ili velika većina parametara i sastava voska.

Nakon istapanja vosak treba procjediti u kalupe, a ovdje je važno reći i to da kalupi trebaju biti čisti, sa malo vode na dnu i naravno elastični. Kada se ohladi, vosak treba moći izvaditi iz kalupa. I ne zaboravite očistiti dno koluta voska od taloga. I eto, malo po malo i imate odličan materijal za satne osnove. Napraviti ih od tog voska ili zamjeniti, stvar je volje i mogućnosti. Uglavnom, ovo je put prema onom zaista dobrom saću, odnosno satnoj osnovi!

Vašem ili sad već našem vosku (sjetite se pčelarske mreže) kod dobrog prerađivača slijedi dosta toga. Od sterilizacije do valjanja. O tome te o metodama prerade… uskoro!

Zanimljivost:

Kada je u Srednjem vijeku igrom slučaja otkrivena svjetlost svijeće napravljene od voska, a koja je davala lijepu bijelu i mirisnom obogaćenu svijetlost, važnost pčele još je porasla. Mnogi samostani i svećenici držali su na svojim imanjima pčele, kako zbog proizvodnje meda, sada i zbog proizvodnje voska i izrade svijeća. Na taj način pčela se još više približila čovjeku, ali i prošla kroz Srednji vijek, recimo, dosta dobro.